Doručak ili “isprekidani post”? Što je zdravije…

U današnjem videozapisu ću Vam otkriti koliko je Važno doručkovati svaki dan i kako doručak utječe na svakodnevni post.

MODERNO DOBA I ISPREKIDANI POST

Doba u kojem živimo obilježeno je promjenom prehrambenih navika, a ključni preokret dogodio se tijekom 1970-ih godina.Post je bio dio čovječanstva tisućama godina, no unazad 50 ili više godina u potpunosti je zanemaren. Vrlo je zanimljiva poveznica prehrane modernog čovjeka s pojavom velikog broja bolesti koje prije pedeset ili više godina nisu bile toliki problem. Danas jako dobro znamo od čega najviše obolijevamo i umiremo.Tisućama godina unatrag, post je bio sastavni dio naše svakodnevice i prehrambenih navika. Ljudi su postili iz raznih razloga, bilo da je riječ o religijskim obredima, čišćenju tijela ili očuvanju zdravlja. Prakticiranje posta bilo je često zastupljeno u različitim kulturama i religijama diljem svijeta. Međutim, dolaskom modernog doba i ubrzane industrijalizacije hrane, post polako nestaje iz našeg života. Ljudi su u prošlosti obično konzumirali jedan do dva obroka dnevno.To je bio uobičajeni obrazac prehrane koji je često bio usklađen s prirodnim ciklusima dana i noći. Međutim, 1970-ih su se promijenile prehrambene smjernice, a industrija hrane i marketinški stručnjaci aktivno su poticali konzumaciju više manjih obroka dnevno. Ovdje leži moć velikih prehrambenih kompanija i nevjerojatan utjecaj reklama na svakodnevnog čovjeka. Mediji, televizija, internet, novine uvjeravale su nas i još uvijek nas uvjeravaju kako je važno jesti često i kako nikako ne smijemo preskočiti obrok. Nove smjernice sugerirale su konzumaciju minimalno pet do šest manjih obroka dnevno kako bismo održavali svoje zdravlje i dobrobit. Nažalost, te promjene u prehrambenim navikama nisu donijele željene rezultate. Umjesto toga, svjedočimo alarmantnom porastu svih najtežih bolesti modernog čovjeka. Kako je moguće da nam je mišljenje o prehrani preokrenuto u samo nekoliko desetljeća?

ZAŠTO SMO BOLESNI?

Danas smo sve bolesniji. Pogledajte samo svoju djecu, rođake, susjede.Koliko puta ste čuli ili ste imali blisku osobu u obitelji koja je u tridesetim ili četrdesetim godinama života dobila srčani ili moždani udar? Vidite li svoju djecu ili unuke kako po cijele dane jedu jako lošu hranu, sjede pred televizorom, surfaju internetom ili igraju igrice cijeli dan? I sami znate koliko je ovaj način života loš, ali ga svi i dalje prakiticiramo. U kliničkoj praksi s pacijentima radim od 2000. godine. U to doba najveći broj bolesnih osoba bio je u dobi od pedeset godina pa naviše. Međutim, s vremenom sam primijetio alarmantan trend: sve više ljudi mlađih od 50 ili 40 godina dolazilo je u moju ordinaciju na liječenje. Danas je u zemljama razvijenog svijeta ovo uobičajena situacija. Sve mlađi postajemo sve bolesniji. Hrana koju svakodnevno konzumiramo puna je praznih kalorija i jako siromašna bitnim nutrijentima. Umjesto da tijelu pružimo odmor između obroka kako bi se regeneriralo i očistilo od toksina, neprekidno ga hranimo tijekom šesnaest do osamnaest sati svaki dan. Rezultat toga je izrazito negativan utjecaj na naše zdravlje, što se očituje u brojnim zdravstvenim problemima s kojima se susrećemo. Smatram kako je krajnje vrijeme da se educiramo što je dobro za naše zdravlje, da pratimo eminente stručnjake i znanstvenike koji nam govore o važnosti rjeđeg i kvalitetnijeg hranjenja, ali i opasnostima čestog pretrpavanja lošom hranom.

ZA VIŠE INFORMACIJA,POGLEDAJTE VIDEOZAPIS